Stručni posjet naših maslinara otoku Rabu

Vratili smo se puni dojmova s još jednog stručnog putovanja, ovaj puta s otoka Raba. Glavne
značajke i rezultate prenosimo članovima naše udruge, koji nisu mogli ići s nama. Pođimo redom.
Ideja za posjetu otoku Rabu započela je pred više mjeseci u razgovoru s našim članovima,
maslinarima s Raba, Anđelkom Pahljinom i Davorom Andrićem. Koncept posjeta je osmislio i većim
dijelom realizirao neumorni tajnik naše udruge Ivica Pešić. Odmah od početka osnovna ideja je bila
upoznati jedan uzorni maslinik, provesti edukaciju o rezidbi i cijepljenju maslina, te upoznati kulturne
i turističke ljepote Raba. Ključna osoba za stručni dio posjeta bio je dr. sc. Šime Marcelić, agilni
mladi stručnjak i praktični maslinar iz Zadra.

U subotu 13. travnja iz više smjerova zainteresirani maslinari krenuli su u smjeru Raba. Najveća
grupa, 35 članova, putovala je autobusom iz Zagreba. Više je maslinara došlo svojim automobilima, a
doputovao je i predavač, Šime Marcelić. Veliki trajekt nas je sve zajedno u 11 sati prebacio na otok, a
zatim je kolona krenula do Raba. Slijedilo je prekrcavanje putnika iz autobusa u taksi-kombije i cijela
je kolona krenula do maslinika obitelji Pahljina koji se nalazi na visoravni Kamenjak iznad
Mundanije, s prekrasnim pogledom na more i otočiće smještene jugozapadno od Raba.

Tu nas je dočekala cijela obitelj Pahljina i bogato nas ugostila u lijepom objektu na vrhu maslinika.
Iza toga počela je edukacija. Prva tema je bila orezivanje maslina. S pažnjom smo pratili riječi i
poteze Šime Marcelića, a bio je i veliki broj pitanja. Neumorni Šime odgovarao je na sva pitanja, bez
obzira na sunce i visoku temperaturu koja je prelazila i 30 stupnjeva. Naučili smo kako priči rezidbi,
kako i zašto izolirati vrh, kako uklanjati paralelne i konkurentne grane i druge specifične zahvate.
Nakon kratkog predaha u sjeni velike crnike, slijedio je drugi dio edukacije – pokazna vježba
cijepljenja/navrtanja maslina.

Pravo je vrijeme za taj agro-tehnički zahvat, jer je maslina „u soku“,
lako se odvaja kora od drvenastog debla. Na prerezanu granu debljine oko 10 cm, dobro zaglađenu,
napravi se vertikalni rez oštrim nožem, malo se odvoji jedan kraj kore i umetne našiljena reznica,
plemka. Važno je da se kora plemka i kora podloge bočno dotiču, jer će na tom mjestu doći do
njihova srastanja, kalusiranja. Dobro se zaveže i gusto omota s gumenim bužirom i na kraju namaže
voćarskim voskom, kako bi se spriječio isušivanje, ulazak zraka ili kiše. Na kraju se preko svega stavi
zaštitna prozirna plastična vrećica, koja ima funkciju zadržavanja vlage i sprečavanje isušivanja
plemke. Ta se vrećica miče nakon 10 - 15 dana. Bilo je govora i o drugim načinima cijepljenja, „na
zub“ kod tanjih grana ili pomoću borera kod debelih stabala. Uvijek je najvažnije da kora plemke i
kora podloge dobro bočno prianjaju jedna na drugu. Te metode nisu baš uobičajene kod amatera
maslinara, ali moguće su.

Treći segment ove bogate edukacije bilo je formiranje maslina starih 3- 4 godine. Vidjeli smo kako
odabrati tri primarne grane, kako treba zadržati jednu vodeću granu, ukloniti paralelnu konkurenciju,
razrijediti guste dijelove krošnje, kao i druge zahvate, pripremu za budući rod. Neumorni Šime
Marcelić i dalje je odgovarao na brojna pitanja zainteresiranih maslinara, tako da praktički nijedno
pitanje nije ostalo neodgovoreno.

Nakon uspješne edukacije svi su se sudionici još malo odmorili kod domaćina, obitelji Pahljina, uz
poznatu rapsku tortu, a zatim se istim putem spustili do Raba. Slijedio je smještaj u hotelu Barbat,
vlasnika, našega člana, Davora Andrića. Uz zajedničku večeru zapjevala je i lokalna klapa Krijanca i
time je završio prvi dan ovoga putovanja.

Drugi je dan bio rezerviran za upoznavanje otoka Raba, a posebno starog dijela grada Raba. Vodič
nam je bio mr. Željo Peran, Rabljanin, umirovljeni agronom koji je radio u Savjetodavnoj službi, ali
koji je i odličan turistički vodič. Najprije smo autobusom krenuli kroz Kampor, pokraj bivšega logora
iz vremena 2. svjetskog rata i sadašnjeg Doma zdravlja, te došli do podnožja brda na kojem smo
posjetili “Staru Babu“, najstariju maslinu na otoku Rabu. Od vlasnika masline, Ante Barčića, doznali
smo da je maslina posađena davne 772. godine. Stručnjaci sa Šumarskog fakulteta iz Zagreba
potvrdili su njezinu starost pomoću rezistografa, instrumenta koji precizno mjeri godove stabla. Uz
priču o staroj maslini i zajedničko fotografiranje, domaćin nas je počastio pićem, nakon čega smo se
spustili do njegove kuće, oko koje je uređen lijepi vrt, a u njemu i jedan dio tradicionalne uljare,

kameno kružno korito u koje se slijevalo ulje iz vreća s maslinama, polijevano vrućom vodom i
gnječenih gaženjem. Interesantno je kako se u kamenom koritu lijepo vide izgriženi kanali,
prouzročeni slobodnim masnim kiselinama, kojima su, očito, tadašnja ulja obilovala.
Nastavak prijepodneva proveli smo u šetnji starim dijelom Raba, gdje nam je naš vodič ispričao
brojne interesantne činjenice iz povijesti Raba. Vidjeli smo park sa spomenikom Sv. Marina,
Rabljanina, koji je osnovao Republiku San Marino, zatim smo prošli Gornjom ulicom s četiri crkve s
dominantnim zvonicima. Ušli smo i u nekadašnju katedralu, sadašnju crkvu Uznesenja Blažene
Djevice Marije, te konačno došli do park šume Komrčar, koju je posadio nadšumar, Slovenac
Pravdoje Belia, krajem 19. stoljeća. Taj je park prava zelena oaza i bez nje bi vizura Raba bila
neprepoznatljiva.

Na kraju boravka na Rabu još smo „odradili“ brzinski ručak i požurili na autobus i trajekt, na povratak
na kopno. Tijekom ležernog povratka do Zagreba s vremena na vrijeme javljale su se WhatsApp
poruke s brojnim fotografijama snimljenim u masliniku obitelji Pahljina ili na nekom interesantnom
lokalitetu grada Raba. Dio tih fotografija stavite ćemo na našu mrežnu stranicu (u Galeriju) i na FB,
pa ćete ih moći pogledati.

I ovaj radni vikend pokazao je veliku zainteresiranost naši članova za druženje i učenje o pojedinom
segmentu maslinarstva. Sve što smo naučili o rezidbi i cijepljenju/navrtanju maslina moći će se
odmah, još ove maslinarske sezone, primijeniti u praksi na vlastitim maslinicima. Naredna sezona će
pokazati koliko smo u tome bili uspješni.