ZNANSTVENI SKUP UZ SVJETSKI DAN MASLINE

01 . Prosinac . 2019


Maslinarstvo u održivom, ekonomskom, kulturnom i društvenom razvoju – bila je
okvirna tema Znanstvenog foruma Hrvatske akademije izvrsnosti maslina i
maslinovog ulja (HAIMMU), održana na Svjetski dan masline, 26. studenog u
Zagrebu. Sudjelovali su, uz ostale, predstavnici ministarstava poljoprivrede, kulture i
turizma Vlade RH i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su pozicionirali
trenutno stanje u maslinarstvu u Hrvatskoj. Na forumu su istaknuti glavni problemi, ali
i mogućnosti, pri čemu se ističe neiskorištena mogućnost potpornih sredstava EU.
Skup su vodili g. Josip Kelemen i prof. dr. sc. Đani Benčić, voditelji HAIMMU.
Prof. dr. sc. Donatella Verbanac, dipl. ing. med. biokemije, podsjetila je da se kroz
turizam, kad je naše maslinarstvo u pitanju, uistinu mnogo toga može napraviti te
dodala kako je na prošlom sajmu turizma u Londonu, Hrvatksa Turistička Zajednica
predstavila sedam sorti naših ulja što je naišlo na izvrstan odjek. U nastavku je
govorila o nutricionističkom aspektu maslinovog ulja. Dodala je kako bi bilo ispravnije
današnji naziv „Mediteranska prehrana“ preimenovati u – „Jadranska prehrana“ i
pojasnila da se on temelji na četiri sastavnice: na maslinovom ulju, sitnoj plavoj ribi,
gorkom povrću i polifenolima iz vina. Kako se u dobrom dijelu Mediterana, iz
kulturoloških i religijskih razloga, ne konzumira vino jer sadrži i alkohol, naziv
Jadranska prehrana bio bi znanstveno ispravniji.
Kao jedini od maslinara u službenom dijelu, ovog korisnog i zanimljivog susreta u
dijalogu prakse, struke i administrativne regulative, Radoslav Bobanović je govorio o
organskoj poljoprivredi čija je temeljna karakteristika da – ona nije monokulturna.
Poljoprivredna zadruga „MasVin“ iz Polače, čiji je on direktor, ima posjed na kojem
uzgaja masline, vinovu lozu i smokve uz brojne domaće životinje koje u sinergiji
zatvaraju krug tog, istina zahtjevnog, pristupa poljoprivredi koji će sve više postati
neizbježan jer svojom nebrigom na Planetu ozbiljno ugrožavamo njen opstanak.
Podsjetio je na potrebu proizvodnje hrane s kosher i halal certifikatom kako zbog
izvoza tako i zbog sve većeg broja naših turista koji imaju takav način prehrane.
Na skupu je bilo više interesantnih izlaganja: o oznakama izvornosti, mediteranskoj
prehrani kao nematerijalnom kulturnom dobru, genetskim modifikacijama masline,
ekonomskim aspektima uzgoja i plasmana maslina te organskoj proizvodnji u
maslinarstvu.
Svoje izlaganje imali su i predstavnici konzorcija „Komina maslina HGK“ o
zbrinjavanju otpada u maslinarstvu kao dodanoj vrijednosti. Radi se o energetskom
korištenju komine i otpadaka od rezidbe. U diskusiji je K. Kovačević naglasio da je
energetsko iskorištavanja zadnja mjera, prije koje treba izolirati korisne proizvode s
primjenom u farmaceutici, prehrani i/ili kozmetici.
Krunoslav Kovačević ukratko je predstavio i djelatnost naše udruge te je pozvao sve
nazočne na 5. Festival maslina u Zagrebu, u veljači 2020. Godine. Također, svim su
sudionicima ovoga skupa podijeljeni promotivni letci i pozivno pismo maslinarima.