Uspješna terenska nastava

Članovi udruge „Zagrebački maslinarski institut“ proveli su radni vikend u masliniku u mjestu Čista Velika u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je bila organizirana terenska nastava rezidbe maslina. Predavač i instruktor bio je g. Davorin Pamić, diplomirani agronom, umirovljeni rukovoditelj Poljoprivredno-savjetodavne službe u Šibeniku. Svoje dugogodišnje praktično iskustvo rado je prenosio na članove udruge, kao i na mještane koji su se priključili pokaznoj vježbi. Koristio je električne škare, koje umnogome olakšavaju i ubrzavaju rezidbu, pogotovo ako se radi o velikom masliniku i višednevnom ili višetjednom radu. Na desetogodišnjim maslinama našega člana Ive Pešića g. Pamić je pokazao načine rezidbe na rod, pokazao je prstenovanje grana, način prorjeđivanja itd. Naglasio je potrebu da se svako stablo dobro pregleda prije same rezidbe.

Maslinari s pažnjom prate rezidbu

Rezidbu se započinje od vrha prema dolje, uklanjaju se grane koje idu prema sredini krošnje, vodopije („mulci“), te sve suhe i bolesne grane. Bitno je stablo formirati u obliku zdjele, sa slobodnom sredinom, kako bi sve grane primale dovoljno sunca. Nadalje, visoke grane potrebno je skraćivati, kako bi se 80% uroda moglo obrati sa zemlje, a tek 20% s ljestava, skala. Sve preniske grane se također uklanjaju, kako bi se olakšala plitka obrada zemlje ispod masline, bilo ručno, bilo kopačicom.

Pokazao je i rez „unazad“, koji omogućuje rodnost u svakoj godini. Pokazao je detalje prorjeđivanja grančica, tako da nakon rezidbe tvore trokut. Više je puta ponavljao da maslina rodi na jednogodišnjem izboju iz dvogodišnje grančice. Bilo je bezbroj pitanja i objašnjenja konkretnih situacija – koju granu ili grančicu odrezati, a koju ostaviti. Nadovezala su se i pitanja i sugestije kako i kada gnojiti, kako obnoviti stari maslinik, što učiniti nakon požara itd. Naš član Berislav Gaćina donio je svježe grančice masline koje su napali granotoč, maslinova muha, jasminov moljac, ili paunovo oko. Zajedno s g. Pamićem g. Gaćina je ukazivao na karakteristike pojedinog štetnika, na simptome kako ga prepoznati i kako se zaštiti.

Gosp. Pamić je pokazao i vibrirajuće grablje za branje maslina, s teleskopskom drškom i električnim pogonom (akumulator koji je smješten na kolicima). Učinak takvog načina branja, pri čemu radi ekipa od tri radnika (tresač, te postavljači prostirke i kašeta) vrlo je velik i u jednom radnom danu od 6 sati se može ubrati i više od 800 kg. Naglašen je i štetan rad s tresilicama koje tresu cijelo stablo ili pojedine grane, jer izazivaju oštećenja i stres biljke. Praktički, maslinari su proveli cijeli radni dan u učenju i stjecanje iskustava, a slijedila je zajednička večera, opet uz priču o maslinama.

Sljedećeg su dana zagrebački maslinari krenuli preko Skradina kroz Bukovicu prema gornjem toku rijeke Krke i njezinim ljepotama. Najprije su zastali na Bribirskoj glavici, najvišoj točki u cijelom kraju, na čijem se vrhu kroz cijelu povijest nalazila bilo utvrda, samostan ili grad. Tu se nalaze ostatci rimskoga grada, te ruševine mletačke vojne

utvrde. Iz srednjovjekovnog Bribira vladali su knezovi Šubići u 13. i 14. stoljeću, a utvrdu su kasnije razorili Turci. U svakom slučaju, dominantno brdo s veličanstvenim pogledom na Ravne Kotare sve do Zadra na jednu stranu i do šibenskih otoka i Primoštena na drugu. Neumorni vodič kroz povijest ovoga kraja bio je naš član, maslinar, g. Zvonimir Perica.

Put na sjever nastavili smo do Burnuma, nedavno otkrivenog amfiteatra, vježbališta rimskih vojnika koji su u blizini imali svoj logor. Nešto prije Burnuma s ceste smo vidjeli i impresivne ostatke rimskog principija. U tijeku su istraživanja i obnova dijelova amfiteatra.

Krenuli smo dalje uz kanjon Krke i zastali na čas da bi pogledali veličanstvene slapove na Krki (Manojlovac), koje je pohodio i austrijski car Franjo s caricom Sissy 1875. godine. Iako je vrijeme bilo kišno, nije moglo umanjiti ovu prirodnu ljepotu.

Prešli smo Krku i uputili se u Nečven, kod našega domaćina Zvonimira Perice. Tu smo posjetili ruševine staroga grada, te razgledali uzorno orezani maslinik, uz tumačenje g. Pamića.

Taj se maslinik ne tretira nikakvim kemijskim sred-stvima, a kondiciju postiže samo gnojenjem stajskim gnojem i redovitom „kirurgijom“, tj. rezidbom. Nije čudo da je Z. Perica redoviti dobitnik zlatnih medalja za svoje ekstra djevičansko maslinovo ulje. Nakon druženja uz jelo i piće, maslinari su se razišli, većinom kući u Zagreb, a dijelom i natrag u svoje maslinike u okolici Šibenika.