Tribina o maslinarstvu održana u Matici hrvatskoj, Zagreb

06 . Prosinac . 2017

 

 

 

 

 

 

 

 

U Zagrebu je, u srijedu 6. prosinca 2017. u dvorani Matice hrvatske, održana zajednička tribina Odjela za poljodjelstvo Matice hrvatske, Hrvatskog agroekonomskog društva, Kluba znanstvenika udruge bosanskih Hrvata „Prsten“ i udruge Zagrebački maslinarski institut s naslovom: Perspektive hrvatskog maslinarstva u 21. stoljeću.

Nakon pozdrava pročelnice Odjela za poljodjelstvo MH prof. dr. sc. Ljiljane Gašparec-
Skočić i uvoda prof. dr. sc. Ivana Grgića, organizatora i voditelja tribine, govorio je dr. sc.
Krunoslav Kovačević, predsjednik neprofitne udruge Zagrebački maslinarski institut, koji je
predstavio ovu vrlo aktivnu udrugu koja djeluje u Zagrebu od početka 2011. godine. Iznio je
ciljeve ove udruge koja okuplja maslinare iz Zagreba i Zagrebačke županije, a čiji su
maslinici duž naše obale, od Istre, Primorja, Dalmacije, uključivo otoke i Dalmatinsko zaleđe.
Udruga trenutno broji blizu 100 članova, a djeluje organiziranjem predavanja, edukacijom
građana, stručnim napredovanjem svojih članova na povećanju kvalitete ulja, te primjenom
suvremenih agro-tehničkih mjera u uzgoju, zaštiti i preradi maslina, te čuvanju ulja.
U dosadašnjih više od 6 godina djelovanja održano je nekoliko desetaka predavanja na kojima
su sudjelovali predstavnici Sveučilišta, pojedini gospodarstvenici, stručnjaci Savjetodavne
služne, te sami članovi s iznošenjem iskustava iz prakse. Osim toga, članovi udruge su
organizirali i brojne stručne posjete maslinicima, sudjelovali na manifestacijama i proveli
edukaciju i terensku nastavu. Brojni se članovi mogu pohvaliti s medaljama i nagradama na
ocjenjivanjima ekstra djevičanskih ulja diljem Hrvatske (Split, Vodice, Zadar, Omiš, Krasica,
Zagreb).
Nije čudo da je udruga prisutna u stručnim medijima, časopisima, web-stranicama,
facebooku, a od kada organizira Festival maslina u Zagrebu, ta prisutnost u javnosti je
znatno veća. Prvi je Festival održan 2016. godine na ZV-u, a u veljači 2018. održat će se po
treći puta. Koncept Festivala je zadržan sve ove godine i sastoji se od nekoliko elemenata:
• Ocjenjivanje maslinovih ulja članova udruge i svih zainteresiranih maslinara iz
cijele Hrvatske.
• Edukacija građana Zagreba i drugih posjetitelja o kvaliteti, te nutritivnoj i
zdravstvenoj vrijednosti maslinova ulja;
• Stručni skup - stručna i znanstvena predavanja, vođene degustacije, radionice;
• Prodajna izložba maslinovih ulja hrvatskih maslinara (OPG-i i drugi);
• Izložba i prezentacije proizvoda i opreme za maslinarstvo.
Taj uspješni koncept priprema se i za 3. Festival, koji će se održati 23.-25. veljače 2018. u
Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma.
K. Kovačević je na kraju pozvao nazočne agronome i druge sudionike tribine da se učlane u
ovu neprofitnu udrugu, te da svakako sudjeluju na ovoj, sada već tradicionalnoj, maslinarskoj
manifestaciji u Zagrebu. Dodatne informacije o udruzi i o Festivalu maslina u Zagrebu može
se naći na: www.zagreboliveinstitute.hr

U nastavku sastanka svoje je izlaganje održao prof. dr. sc. Đani Benčić s Agronomskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Iznio je vrlo interesantne podatke iz povijesti maslinarstva, o
maslini kao mitskom drvu u starim civilizacijama (Egipat, Mezopotamija), o maslini u Bibliji,
o maslini koju Hrvati prihvaćaju odmah po svojem dolasku na Jadran, te koji ju smatraju
simbolom mira, života, obilja, vječnosti, zdravlja, učenosti, mudrosti, besmrtnosti. Pokazao je
i putove kojima je maslina donesena u područje Istočne obale Jadrana. Za razliku od nekih
pretpostavki da je maslina unesena preko Apeninskog poluotoka, sjevernim putem do Istre i

dalje na Jug, prof. Benčić je argumentirano zaključio da je maslina došla preko stare Grčke,

koja ih je posadila u svoje kolonije na otocima Korčuli, Visu, Hvaru itd.

Prof. Benčić je zatim iznio stručne i znanstvene podatke o maslini, njezinim vrstama, o svojim
istraživanjima i genskoj analizi pojedinih sorti s cijelog područja Hrvatske. Posebno je istakao
potencijal hrvatskih sorata i klonova maslina u brendiranju hrvatskih ekstra djevičanskih
maslinovih ulja. Takav način omogućit će napredak hrvatskog maslinarstva, koje će se moći
oduprijeti jeftinom ulju iz uvoza, koje je većim dijelom proizvedeno na industrijski način, s
velikim brojem tretiranja maslinika zaštitnim sredstvima.
Posebno je istaknuo potrebu obnavljanja starih maslinika, pogotovo onih koji su zarasli u
šumu alepskoga bora. Ti maslinici, odn. ta područja ekološki su čista, što Hrvatskoj daje
veliku prednost u odnosu na ranije opisane maslinike zagađene pesticidima i umjetnom
gnojivima.
U diskusiji koja je uslijedila bilo je razmatrano nekoliko važnih tema, kao npr. uspostava
katastra maslinika, potreba vraćanja bivših maslinika poljoprivredi (sada njima gospodare
šumarije), olakšavanje dobivanja državnog zemljišta u koncesiju za uspostavljanje novih
maslinika isl.
Na kraju sastanka predstavljena su i degustirana mlada ulja članova udruge „Zagrebački
maslinarski institut“ iz ovogodišnje berbe - iz Istre, otoka Raba, Dalmacije. Do izražaja su
došle karakteristike ekstradjevičanskih maslinovih ulja, a to je voćnost, pikantnost i blaga
gorčina, što su pokazatelji kvalitete i zdravstvenih značajki ulja.
Zabilježio: K. Kovačević